Nešto jednostavno

Svjetski dan socijalne pravde

20. veljače osim godišnjice rođenja predvodnika i ikone generacije i njezinog bunta, Kurta Cobaina, obilježava se i Svjetski dan socijalne pravde.

Ovogodišnje „slavlje“ jest 13 po redu, a sam dan je utemeljen odlukom Ujedinjenih naroda 2007. godine.

Socijalna pravda osnovica je gotovo svih zemalja svijeta(barem onih europskog, američkog i dijela azijskog kontinenta) te pojam socijalne države je postao već i klišejski izraz, ali put do njega je bio dug i mukotrpan. Teško je izdvojiti što su prve socijalne reforme i osiguranje na razini društvo jer sigurno se u povijesti može pronaći sumerski ili fenički grad koji je davao zdravstveno osiguranje svojim radnicima zbog potrebe za njihovih uslugama, ali kao primjer se uzimaju Francuska 60.-ih godina 19. stoljeća te Njemačka za vrijeme kancelara Bismarcka, čije zakonske akte bih i spomenuo.


Njemački radnik 1883. godine dobiva zdravstveno osiguranje, prvi korak „praktičnog kršćanstva“. Najvažnija stavka ovog zakona jest bolovanje, odnosno fond u koji su radnici uplaćivali dogovoreni iznos te iz kojega su kasnije mogli uzeti novac za eventualno liječenje. Vrlo bitan detalj upravo zbog tog što ako mi bude potrebna dijela i sigurnosti koja je dobivena.

Godinu dana kasnije radnik počinje osjećati i sigurnost na radu jer je donesen zakon o ozljedama na radu. U sljedećim godinama njemački radnici (barem većina) dobivaju i naknade za invalidnost te mirovinski sustav, zabranu rada nedjeljom, maksimalan broj radnih sati, minimalne nadnice i sva druga prava koje se danas smatraju normalnima (uz nažalost velik broj odstupanja od istog).

Socijalna pravda se proširuje osim na prava radnika na široko područje djelovanje i cilj joj je spriječiti bilo koji oblik socijalne isključenosti u državi. Ne postoji univerzalno točna definicija same sintagme te bih se stoga poslužio svojevrsnom definicijom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koja kaže da se „Socijalna pravda zasniva se na principima poštenja, jednakosti, poštivanja različitosti, pristupu društvene zaštite, kao i primjene ljudskih prava u svim područjima života. Svjetski dan socijalne pravde prilika je da osvijestimo značaj posvećenosti ciljevima, kao što  su razvoj i pružanje novih socijalnih usluga za posebno ranjive društvene skupine i pojedince, iskorjenjivanje siromaštva, osiguravanje dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanje socijalne sigurnosti i pravde za sve.“

A sad bih se pozabavio priopćenjem Državnog zavoda za statistiku o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2018.( podaci za 2019. godinu nisu dostupni)

Dakle, stopa rizika u Hrvatskoj iznosi 19,3% te je gotovo četvrtina, 24,8% stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a od čega njih 8,6% u teškoj materijalnoj deprivaciji.

Najugroženija skupina, kako se može vidjeti i u tablici, su žene starije od 65 godina. Trećina žena treće života dobi živi u siromaštvu.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Kako je ženama teže i kako su izloženije siromaštvu i udaljenosti od ruke socijalne države u prilog ide i činjenica kako jednočlano kućanstvo koje čini dakle ženska osoba ima stopu rizika od 48,9%! Svaka druga ženska osoba koja živi sama je siromašna drugim riječima.

Treba naglasiti i što sve spada u materijalnu deprivaciju, odnosno kako točno odrediti siromaštvo.


Izvor: Državni zavod za statistiku

Na razini Europske unije podaci su blago povišeni i moglo bi se reći kako hrvatski građani žive relativno u skladu s prosjekom, no to više zapravo govori o stanju svijeta( evidentno zabrinjavajuće stanje) i koliko je teško provesti djelovanje socijalne države na toj razini, stoga za kraj želim samo citirati Gandhija i poručiti kako socijalna pravda može djelovati samo ako budemo promjena koju želimo vidjeti te da nijednu bakicu ne otpišemo i ostavimo samu u kući jer je već stara i dosadna. Da nije bilo nje, ne bismo ni mi stajali gdje stojimo i imali priliku tako glasno reći što želimo i imati sva prava koja nam socijalna država daje, makar ona često bila nepravedna i neefikasna. Prava imamo i umjesto da isključujemo tu staru bakicu, pričajmo s njom, neka nam kaže kako je bilo nekada i kako ju sve boli. Izolacija često više boli i od siromaštva.

 

AEM banner