„Perpetuum mobile“-izložba mozaika Luke Petrača u novogradiškom Domu kulture

Perpetuum mobile-neprestano pokretljivo- je naziv za stroj koji bi, stavljen jednom u gibanje i ne trošeći energiju, nastavio kretanje beskonačno i pritom još obavljao koristan mehanički rad.

U prošlosti je bilo mnogo pokušaja da se izradi takav stroj. Premda su već u 18. stoljeću mnoge znanstvene ustanove, kao na primjer Francuska akademija, proglasile taj problem nerješivim, pokušaji da se ostvari perpetuum mobile nisu prestali.

 

Kako je umjetnost podložna istraživanjima, interpretacijama i reinterpretacijama, inspirativna, beskrajno kreativna, tako ne prestaje tragati i za rješenjem gotovo nemogućega ili nemogućega.

Upravo je na tom tragu i izložba „Perpetuum mobile“ akademskog umjetnika Luke Petrača kojom se predstavlja novogradiškoj publici.

Sastoji se od 11 plošnih radova različitih dimenzija izvedenih u tehnici mozaika; tri rada su u kombinaciji akrila, flomastera i olovke te jedna skulptura koja tematski zaokružuje cjelinu kruženja tvari i protoka energije.

Otvorenje je upriličeno 22. srpnja u sklopu manifestacije „Volim ljeto i kulturu“, koja se drugu godinu za redom događa u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta „Matija Antun Relković“.

Pozdravne je riječi okupljenima uputila i ujedno zahvalila na pridržavanju epidemioloških mjera  prof. Danijela Juranović, ravnateljica Učilišta „Relković“. Ujedno je najavila mladog pjesnika Andreja Đeraja, koji je interpretacijom svoje pjesme „Čovjek koji priča“, prve u prvoj njegovoj nedavno objavljenoj zbirci „Reinkarnacija“ , na odličan način uveo u ovaj kulturni događaj.

Prof. Danijela Juranović potom je predstavila umjetnika i izložbu

– Luka Petrač rođen je u Zagrebu 1980. Maturirao je 1998. u III. gimnaziji u Zagrebu. Godine 2001. završava Učiteljsku akademiju Sveučilišta u Zagrebu, a 2006. Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na Grafičkom odsjeku u klasi profesorice Nevenke Arbanas. Od 2008. stalno je zaposlen na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Do sada je izlagao na dvadeset samostalnih i četrdeset skupnih izložbi u domovini i inozemstvu (Zagreb, Dubrovnik, Split, Opatija, Bratislava, Bari, Krakow, Skopje, Johanesburg, Juangriego). Bavi se slikarstvom i primijenjenom umjetnošću. Ilustrirao je dječje knjige i slikovnice (Sveti Franjo Asiški: Pjesma stvorova; Milka Tica: Nogometna bajka; Božidar Prosenjak: Divlji konj). Autor je javnih radova izvedenih u tehnici mozaika i vitraja u Hrvatskoj i Sloveniji. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Matice hrvatske-istaknula je prof. Juranović.

[powr-photo-gallery id="e8f6623d_1595536241237"]

O izložbi „Perpetuum mobile“

– Tijekom povijesti čovjek je nastojao prirodne sile usmjeriti sebi u korist i njihovo djelovanje pretvoriti u koristan rad kako bi maksimalno iskoristio resurse koje ima, odnosno podvrgavao prirodne sile svojoj volji i moći. Od kada je spoznao neke osnovne zakone fizike čovjek je pokušavao proizvesti perpetuum mobile, stroj koji bi radio bez vanjskog izvora energije. Proizvodnja rotacijskih strojeva u 13. st., Peregrinusov perpetuum mobile baziran na magnetskoj sili, ideje R. Bacona, sve su pokušaji izrade takvog stroja. Leonardo da Vinci (1452. – 1519.), veliki talijanski umjetnik, znanstvenik i istraživač u području mehanike, bavio se proučavanjem gibanja te nakon brojnih istraživanja i nacrta 1475. godine objavljuje da vječno gibanje, tzv. „perpetuum mobile nije moguć“. Uskoro su i drugi fizičari i znanstvenici dokazivali da stroj koji bez temperaturne razlike pretvara toplinsku energiju u mehaničku nije moguć. Iako su već u XVIII. st. mnoge znanstvene ustanove (npr. francuska Akademija znanosti) proglasile problem njegove izrade nerješivim i danas gotovo sa sigurnošću znamo da je takav stroj nemoguć, ideja postojanja takvog stroja i dalje je vrlo izazovna i intrigantna.

Umjetnost, inspirativna i uzbudljiva kakva jest, istovremeno je i tvrdoglava, svojeglava, prkosna, beskrajno kreativna te podložna istraživanjima, interpretacijama i reinterpretacijama. Na tom je tragu i izložba naziva Perpetuum mobile, akademskog umjetnika Luke Petrača s kojom se predstavlja novogradiškoj publici. Pri oblikovanju strojeva samopokretala umjetnika je posebno privuklo isprepletanje prirodnih i humanističkih znanosti, a kako sam kaže, pravilne kvadratne formate radova odredio je radi simbolike kvadrata kao racionalizacije misli. Vrlo organizirano, minucioznim pristupom, unutar kvadrata postavlja različite modele koji tragaju za rješenjem izgleda dijela (Planetarni zupčanik), cjeline (Gravitator, Pokretalo) ili čak vizualnog prikaza događanja (Zaokretni moment) stroja koji proizvodi energiju bez prirodnog materijalnog resursa.

Medij u kojem je umjetnik u ovom ciklusu našao za najautentičnije izraziti i materijalizirati svoje ideje je prvenstveno mozaik, stara likovna tehnika bazirana na slaganju kamenih pločica koju je umjetnik odabrao kao kontrast onome što bi stroj mogao biti (fleksibilan, pokretljiv, prostoran), a istovremeno je htio naglasiti i trajnost kao poveznicu između zamišljenog stroja i korištene tehnike.

Znalačkom uporabom različitih vrsta kamena (smalti, mramor, obluci, granit, poludragi kamen) i prostudiranim rasporedom u odnosu na podlogu autor je postigao zamišljene oblike s naglaskom na ideji neprekinute pokretljivosti stroja i otpornosti tehnike mozaika s obzirom na vrijeme. Čitava koncepcija je idejno zapravo kontrastna, ponekad oksimoronska, poput bezvremenskog trajanja materijala, ali prožeta pozitivnom energijom i željom za komunikacijom koja pokreće – oduvijek i zauvijek – rekla je prof. Danijela Juranović, viša kustosica, koja je i autorica teksta deplijana koji prati ovu posebnu i zanimljivu izložbu.

Rad na ovom ciklusu akademski umjetnik Luka Petrač je započeo 2019. godine., a ideju samopokretanja odlučio je ovjekovječiti upravo u kamenu i tehnici mozaika.

Okupljenima se obratio i autor Luka Petrač i među ostalim istaknuo:

– Što se tiče same ideje mislim da je baš u ovo vrijeme jako dobro govoriti o ovoj temi. Možda je bolje sada govoriti o očuvanju prirode i zemlje, nego održivom razvoju. Komunikacija je jako važna za umjetnika jer oni moraju komunicirati s ljudima ili promatrajući svijet ili verbalno. Odatle stvaramo nove poglede, jer u samoj šutnji je jako teško djelovati u društvu. Možda je to potrebnije nego perpetuum mobile, zajedništvo i složnost ljudi. 

Pozravne je riječi svima uputila i prof. Biljana Dakić, ravnateljica Gradske knjižnice Nova Gradiška, koja je, među ostalim istaknula kako je autor ove izložbe dobro poznat i knjižničnom svijetu zbog njegova ilustratorskoga rada. Također je čestitala i mladom pjesniku Andreju Đeraju na uspješno objavljenoj prvoj zbirci pjesama, a radi se o prvoj nagradi za neobjavljeni rukopis, koju je „zaradio“ na prošlogodišnjem Natječaju Knjižnice u Drenovcima, odnosno 30. Pjesničkim susretima, koji su uz „Goranovo proljeće“ (Đeraj je osvojio 2018. drugu nagradu)  i najstariji u Hrvatskoj.

Uslijedila je još jedna Andrejeva interpretacija, ovoga puta pjesme koja će se naći u novoj zbirci u izdanju novogradiškog Ogranka Matice hrvatske.

Izložbu je u ime Grada Nova Gradiška otvorila Mihaela Đeraj, voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti i tom prigodom zahvalila umjetniku na dolasku i ovo vrijednoj izložbi, a Učilištu „Relković“ na svim aktivnostima i događajima koje organizira i za djecu i za odrasle. Posebno se osvrnula na manifestaciju „Volim ljeto i kulturu“, koja, prema njezinim riječima, pruža kvalitetne sadržaje posebno za djecu i to kroz različite zabavne, kulturne, ali i edukativne sadržaje. I njome potvrđujemo status Grada prijatelja djece, ali i Grada prijatelja kulture- naglasila je, među ostalim Mihaela Đeraj. 

Izložbu mozaika „Perpetuum mobile“ Luke Petrača u Domu kulture možete razgledati do 20. kolovoza.

AEM banner

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Suradnici

 Logo  TZ GNG 1

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner