Interdisciplinarna izložba otvorena 17. listopada u Gradskom muzeju Nova Gradiška u povodu Dana europske baštine.
Rezultat je više autora, a to su: Ratko Ivanušec, konzervator, povjesničar umjetnosti slavonskobrodskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH, arheolog Petar Seletković, također Konzervatorski odjel SB, Marija Karbić iz Instituta za povijest Podružnica Slavonija, Srijem i Baranja, ispred Gradskog muzeja Nova Gradiška dr. Marija Mihaljević, potom dugogodišnja suradnica Gradskog muzeja i zamjenica dr. Mihaljević na istraživanjima, arheologinja Marina Matković Vrban.
-Izložba je postavljena u Novoj Gradiški jer je jedan od važnijih posjeda obitelji Berislavića i Bijela Stijena- istaknula je, među ostalim, uz pozdravne riječi dr. Mihaljević te zahvalila svima koji su sudjelovali u postavu izložbe i izradi pratećeg Kataloga, a to su uz navedene i Ivica Brtan, Martina Mikuš-fotografije, Nikolina Jovanović-prijevod na engleski jezik, prof.Natalija Golovrški-lektura, arheologinja Ana Pavleković Žeruk, Jelena Kovre i spremačica Karmen Trupina.
Posebna zahvala upućena je Donaldu Josipoviću, vlasniku vrlo vrijedne zbirke, koji je i za ovu ozložbu Gradskom muzeju ustupio nekoliko primjeraka oružja koje pripada vremenu o kojemu govori izložba i u kojemu je djelovala obitelj Berislavića Grabarskih. Dr. Mihaljević zahvalila je ovom prigoom na dolasku i ravnateljici Gradskog muzeja Požega, kao i Zoranu Fumiću, nekadašnjem konzervatoru iz Osijeka i suradniku na istraživanjima u Ivandolu.
Izložba je upriličena u povodu Dana europske baštine 2019. godine., a koje Ministarstvo kulture RH već tradicionalno organizira svake godine u rujnu i listopadu. Dani europske baštine su najmasovnija manifestacija o baštini pokrenuta 1985. Hrvatska se pridružila 1995. godine kada je selo Krapje proglašeno selom baštine, a od osnutka 2007. sudjeluje i Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu.
-Ove godine je izložba vezana za povijesno- konzervatorsko-arheološka istraživanja na našim srednjovjekovnim utvrdama s naglaskom na obitelji Berislavića i jako je pohvalno što je interdisciplinarna jer i Ministarstvo kulture podržava takvu suradnju među institucijama u kulturi- istaknula je Željka Perković, pročelnica Konzervatorskog odjela Slavonski Brod.
Konzervatorski odjel djeluje na području BPŽ i svake godine nastoje da se izložbe događaju i u Slavonskom Brodu i u Novoj Gradiški.
-Jedne godine imamo tematsku izložbu u Muzeju Brodskog Posavlja u SB, a druge godine u Gradskom muzeju Nova Gradiška. Ove godine sudjelujemo u Danima europske baštine sa više programa. Prvi je bio izložba sikirevačke sunčane čipke i uz Konzervatorski odjel organizirala ju je Udruga Sikirevački motivi, a drugi program bila je radionica u Spomen domu Dragutina Tadijanovića na temu hrane u Tadijanovićevim pjesmama i prezentacija Konzervatorskog odjela hrane i slastica koje su u Registru kulturnih dobara RH. Imali smo i zajednički program 15. listopada sa Gradskom knjižnicom Slavonski Brod na temu narodne baštine i tradicijskog sviranja na tamburi samici koje je također zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, a mladi samičari su svirali i pjevali bećarac, koji se nalazi na listi UNESCA- dodala je Perković.
O izložbi „Graditeljsko i povijesno nasljeđe plemićke obitelji Berislavića Grabarskih u razdoblju kasnog srednjeg vijeka i ranoga novoga vijeka“ govorio je Ratko Ivanušec zahvaljujući se svim autorima i tom prigodom, među ostalim, rekao:“ Baveći se srednjovjekovnom baštinom na ovom području uočio sam da je jedna od važnijih plemićkih obitelji bila obitelj Berislavića, a jedan od njihovih važnijih posjeda bila je i utvrda Bijela Stijena. Tako smo arheolog Petar Seletković, on sa povijesnog aspekta i ja kao konzervator, koji se bavim nepokretnim kulturnim dobrima, došli na ideju da pokušamo, u suradnji sa institucijama kao što je Gradski muzej Nova Gradiška koji je pod vodstvom dr. Marije Mihaljević radio arheološka istraživanja, potom dr. Marija Karbić iz Instituta za hrvatsku povijest, predočiti povijesno značenje te obitelji u razdoblju kasnog srednjeg vijeka u hrvatsko-ugarskoj državi. Prezentirani su i drugi lokaliteti njihovih utvrda koje su imali u Posavini, a to su utvrde Petnja, Brod i Garčin , te Velika s obzirom da su oni u razdoblju kasnog srednjeg vijeka imali u vlasništvu i tu utvrdu.
Što je važno reći za graditeljsku baštinu Berislavića? Oni su sve te utvrde zadobili u razdoblju prijelaza s 15. na 16. stoljeće. Ako je riječ o starijim utvrdama kao što je Bijela Stijena, pa i Petnja i Velika, oni su je, pojavom artljerije pregrađivali i tijekom istraživanja Bijele Stijene i nekim konzervatorskim analizama ovih drugih lokaliteta točno se može vidjeti sam obuhvat pregradnje i dodatnog utvrđivanja tih utvrda. S utvrde Bijele Stijene izloženo je niz nalaza koji se odnose na to razdoblje, a prije svega kameni ulomci arhitektonskih elemenata-dovratnici. Ovdje imamo lijep primjerak dovratnika koji ima karakterističnu renesansnu profilaciju, a koji se veže za kraj 15. i početak 16. stoljeća, potom je tu i krasan ulomak nadvratnika s kasnogotičkom renesansnom profilacijom. Na panoima su izložena i neka istraživanja u smislu nalaza građevne strukture zidova pa se može vidjeti jedan tipičan fortifikacijski sklop za ranije faze tih srednjovjekovnih utvrda, a to je prije svega branič kula čije smo ostatke prilikom istraživanja vrlo rano otkrili. Najvjerojatnije su srušili i utvrđivali vanjsku zidinu kontraforima, a pomak su napravili i u pregrađivanju palasa gdje smo našli niz elemenata karakterističnih za kasnu gotiku i renesansu“.
S povijesnim značenjem obitelji Berislavića Grabarskih upoznala je dr. Marija Karbić iz Instituta za hrvatsku povijest, Podružnica Slavonija, Srijem i Baranja. Tako smo saznali kako je ova obitelj potekla iz rod Borića bana, plemićkog roda iz Požeške županije. Početak uspona Berislavića vezan je uz razdoblje vladavine Matijaša Korvina, kada su postavljeni i temelji njihove kasnije moći. Posebno su se istakli u obrani zemlje od Osmanlija.
-Posjedi Berislavića Grabarskih nalazili su se u Požeškoj i Vukovarskoj županiji te u sjevernoj Bosni, dakle na granici s Osmanlijama i to im je omogućavalo veću efikasnost i davalo dodatnu motivaciju za uključivanje u obranu budući da su braneći Kraljevstvo branili i svoje posjede. Sudjelovali su na različite načine i u političkom životu zemlje, a njihovom ugledu svjedoče i brakovi koje su sklapali. Tako je Franjo bio u braku s Barbarom Frankopan, udovom srpskog despota Vuka Brankovića, čime je došao u rodbinske veze s Frankopanima, jednom od najmoćnijih hrvatskih velikaških obitelji, a stekao je time i znatna imanja od kojih su najznačajnija Bijela Stijena, Totuševina i Komogovina s Gradušom. Inače, glavni posjed ove obitelji i sjedište u početnom razdoblju uspona po kome dobivaju i pridjevak Grabarski, bilo je Grabarje kod Slavonskoga Broda. Ženidbenim vezama bili su među ostalim, povezani i sa Zrinskima. S povijesne pozornice Berislavići Grabarski nestaju 1535. godine.
Osim povijesnog značenja ova je obitelj ostavila trag i u graditeljskoj djelatnosti na svojim mnogobrojnim posjedima i to u formi izgradnje novih ili preoblikovanju postojećih starijih utvrda. U cjelini, uslijed ratnih razaranja i drugih višestoljetnih degradacijskih faktora, Berislavići Grabarski ostavili su tek djelomično vidljiv trag svoga djelovanja na polju graditeljske baštine u Slavoniji, kako na zahvatima pregradnji starijih fortifikacija iz 13. i 14. st. koji su dobili u posjed tako i u izgradnji novih fortifikacija. Dosadašnja istraživanja lokaliteta njihovih utvrda ukazuju da su ti zahvati rađeni u skladu s novim promišljanjima i renesansnim idejama na polju fortifikacijske arhitekture koji su u ove prostore stizali iz europskih zemalja- navedeno je, među ostalim, u Sažetku pratećeg Kataloga ove iznimno vrijedne izložbe.
Svakako treba napomenuti kako je izložen i dio pokretnih arheoloških nalaza pronađenih prilikom istraživanja Bijele Stijene: ulomci keramike, keramičke boce, keramičko i stakleno posuđe, razne vrste pećnjaka, ulomci majolike, razni koštani predmeti,...Sve to pokazatelj je kako je utvrda bila prilagođena životu plemstva, što je poznato i iz povijesnih izvora. Ostali nalazi svjedoče i o svakodnevnim aktivnostima ostalih stanovnika i posluge koji su se bavili raznim zanatima, poljoprivredom,...
Izložbu je otvorila Ivana Trupina, zamjenica gradonačelnika i zahvalila se svima stručnjacima koji su predstavili povijesno nasljeđe obitelji Berislavića, kao i svima koji su sudjelovali u postavu izložbe.
- Čast mi je otvoriti ovu izložbu tim više što i ovaj kraj u smislu europske baštine ima veliko značenje - istaknula je. Pohvalila je rad Gradskog muzeja Nova Gradiška i njihove brojne aktivnosti koje organiziraju povodom svih većih manifestacija.
-Uskoro nam se približava i Dan grada, pa vjerujem da će ovakvih i sličnih izložaba biti još puno. Želim da imate još više posjetitelja iako je doista vidljivo da ih je iz izložbe u izložbu sve više – dodala je Ivana Trupina.
Dodajmo ovome kako arheološka istraživanja Bijele Stijene još uvijek traju, pa se očekuje još veći broj nalaza u istraživačkim kampanjama koje slijede. A također će sva buduća arheološka i konzervatorska istraživanja lokaliteta utvrda obitelji Berislavića Grabarskih u Slavoniji i šire doprinijeti novim spoznajama i upotpunjavanju cjelovitije slike o graditeljskom nasljeđu ove značajne plemićke obitelji.
